Uštede na režijama

Sigurno vam je ovom trenutku najzanimljivija osobna ušteda, i to je razumljivo, ali nemojte zanemariti ni ostale dvije prednosti. Onečišćenje, zagađenje i uništavanje prirode nije više apstraktna činjenica, nešto tamo daleko o čemu stalno govore oni zeleni i ne tiče se neposredno nas; s posljedicama vlastita neprimjerenog ponašanja prema okolišu suočavamo se svaki dan. Sve je češća i raširenija meteoropatija, neovisno o dobi (da, točno - ove glavobolje, nervoza i potištenost kad je krajem studenoga dnevna temperatura viša od 15 °C, oslabljen imunitet zbog kojega smo podložniji različitim prirodnim i umjetno izazvanim infekcijama, depresija i bezvoljnost – u dobroj su mjeri posljedica loših meteoroloških i klimatskih utjecaja). Alergije su također brzo rastući problem – približno polovina populacije danas već ima određenih, ako ne i ozbiljnih poteškoća s tim bolestima. Maligne bolesti bolje je i ne spominjati...

Kontrolirati potrošnju energenata kako bismo ih sačuvali za buduća pokoljenja izgleda kao proklamacija ili slogan “Greenpeace”-a, ali i to moramo shvatiti sasvim osobno. Već su nas mnogo puta klepnuli po glavi neposredni rezultati pretjerane potrošnje, i sad ih se valja opet prisjetiti. Zima dolazi (valjda), potrebe za plinom rastu, rasipa se umjesto da se štedi, nakraju se to ne može platiti – i Rusija zavrne pipu. I gdje smo onda? Dok se reprezentanti političkih struktura koje o tome odlučuju povežu, odluče gdje će se sastati, sjednu, razmotre problem, pet puta se posvađaju i pomire, i jedva se nekako uspiju dogovoriti da puste plin, nama će se duša u nosu smrznuti. Ili ćemo za alternativno grijanje na struju potrošiti toliko da će nam to srušiti obiteljski proračun.

Ne zaboravimo vodu: malo se kome od nas nije već dogodilo da se na ljetovanju vrati s plaže sav slan i ljepljiv i ne može dočekati da stane pod tuš – a tamo ni kapi. Ako ne pripazimo, tako bi moglo biti posvuda, ne samo na otocima usred ljeta.

A što ako u ovoj krizi ponestane novaca, pa država ne bude mogla platiti skupu inozemnu struju i zaredaju redukcije? Možete li danas zamisliti život bez električne energije? Pokušajte oprati posteljinu na ruke. Sjedite jednu večer u mraku i bez omiljenih TV-serija. Napravite svoj posao bez računala. Zaboravite Internet (čak i Dom za 5!). Ni mobitel nećete moći napuniti kad vam treba, nego samo u određeno vrijeme.

Je li nam sada za nijansu prihvatljivija pomisao o nužnosti štednje energije? I nemojte misliti da je ono što vi možete učiniti malo; sve se naše uštede kumuliraju i zajedno imaju stvaran i mjerljiv pozitivan učinak na okoliš. Već se zacijelo pitate gdje su konačno ti savjeti za uštedu. E, pa evo ih, na sljedećim stranicama...