Uštede na hrani

Bez nekih naročitih odricanja i ustezanja, samom promjenom razmišljanja i navika, na hrani se može prištedjeti najmanje 25 %, dakle četvrtina onoga što potrošimo. Primjer: ako vaše kućanstvo na prehranu mjesečno potroši 2 500 kn, ušteda će vam biti minimalno 600 kn – otplata rate kredita! Čak i ako vam je kredit velik, 200-300 €, za otplatu će vam biti dovoljna ušteda na troškovima za hranu, režije i prijevoz. Kad se ovako   prikaže, zvuči skoro nadrealistički, ali ako se budete dugoročno pridržavali svima dostupnih mjera štednje, i te kako je izvedivo.

Planirajte dugoročno
Odredite mjesec dana za proučavanje navika članova kućanstva i praćenje svih troškova, uključujući troškove prehrane. Bacite sve na papir, ne izostavljajući ništa. Značajnu pomoć pružit će vam PLANER. Izračunajte koliki su vam mjesečni prihodi i odredite koji njihov dio smijete potrošiti za hranu. Zatim se posvetite planiranju, koje je u svojoj biti vrlo jednostavno: sve što morate učiniti jest da svoju potrošnju uklopite u okvire koje ste si zadali. Na početku vjerojatno neće ići glatko i bit će većih odstupanja. Ako dosad niste na taj način vodili kućanstvo, nemojte očekivati da ćete otprve uspjeti. Ustrajte, trudite se, prilagođavajte potrošnju prihodima malo-pomalo. Vrlo skoro ćete vidjeti da planiranje jelovnika baš i nije neka znanost, i obavljat ćete ga rutinski i za sasvim kratko vrijeme.     

Kuhajte sami
Nemate vremena? Onda nemojte dalje ni čitati ovaj članak. Prvo, nemate vremena. Drugo, odlučili ste uštedjeti, zar ne? Bilo kakvu relevantnu uštedu možete zaboraviti ako prehranu svoje obitelji temeljite na gotovim jelima. U rijetkim slučajevima, kad je generalna frka, možete si pomoći instant-obrokom, ali to su izuzeci. U svim ostalim prilikama nastojte sami pripremati hranu, zbog nekoliko važnih razloga. Jeftinije je. Usporedite cijene gotovih jela za cijelu obitelj s cijenom sirovih namirnica, naročito kad ih nabavljate na akciji ili neposredno od proizvođača. Razlike su velike, pa čak i kad domaćim jelima pridodate troškove pripreme (struju, plin, vodu). Zdravije je. I površan pregled sastojaka gotove hrane (od kojih neki, vjerojatno najštetniji, možda nisu ni navedeni) otkrit će nam kakve sve otrove skupo plaćamo. Svi smo već stekli osnovnu nutricionističku pismenost i shvaćamo što veće količine kemijskih aditiva, šećera, soli mogu učiniti našem zdravlju. Pa zar nije onda bolje odvojiti malo vremena i od svježih namirnica pripremiti zdrav i jeftin obrok? Ukusnije je. Manje-više sva gotova hrana ima sličan okus. Prezačinjena je, teško probavljiva, puna zasićenih masti i škodljivih, čak kancerogenih, dodataka, i kad bi vam netko sakrio ambalažu, ne biste znali što ste pojeli. Usporedite samo mirise: kakav je osjećaj kad otvorite konzervu, a kako miriše domaća juha od graška i mrkvice s knedlicama.

Na sljedećim stranicama pročitajte:
Uvedite sezonsku prehranu
Pripremite odjednom veće količine
Zamrznite
Spremajte zimnicu
Prilagodite recepte
Ne bacajte ostatke
Zamijenite kupovne grickalice domaćima
Zaboravite gotova jela
Ponesite "gablec" od kuće...